Kako je već rečeno, u prirodi postoji 118 hemijskih elemenata. Naučili smo da svi ti elementi imaju svoje simbole po kojima se raspoznaju, kao i atomski, odnosno REDNI broj. Ukoliko imaju svoj redni broj, logičan zaključak je da stoje u nekom REDU. U ovom poglavlju ćemo učiti upravo o REDU u kojem stoje naši hemijski elementi.
Ovo je jako važna lekcija za shvatanje hemije kao nauke uopšte. Za periodni sistem elemenata možemo reći da je „druga lična karta“ svakog dobrog hemičara.
Periodni sistem elemenata je tabelarni prikaz elemenata koji se sastoji od 18 kolona i 7 redova u kojima su elementi poredani po rastućem atomskom broju i ponavljajućim hemijskim osobinama. Kolone nazivamo grupama, a redove periodama.
Razlikujemo metale, nemetale i prijelazne elemente. Budući da su metali elementi koji se mogu obrađivati, tj. kovati, postoje još i nazivi kovine za metale, polukovine za prijelazne elemente, te nekovine za nemetale.
Zasluge za Periodni sistem elemenata pripisuju se naučniku Dimitriju Mendeljejevu. Današnji sistem elemenata izgleda ovako :
Na osnovu položaja elementa u PSE, možemo saznati dosta toga o njegovom atomu. Na primjer, redni broj elementa ujedno nam govori redni broj atoma, tj. broj protona u jezgru i elektrona u omotaču. Broj periode u kojoj se nalazi element, govori od koliko se elektronskih ljuski sastoji omotač, a broj grupe u kojoj se element nalazi, govori nam broj elektrona u zadnjoj ljusci.
Uzmimo za primjer Mg. Njegov redni broj je Z=12, što znači da ima 12 protona i 12 elektrona. Nalazi se u trećoj periodi, dakle njegov elektronski omotač se sastoji od 3 ljuske, a u zadnjoj ljusci ima 2 elektrona jer se nalazi u drugoj grupi.
